Porezni i socijalni položaj izaslanih (upućenih) radnikana rad u drugu državu

Novo

Lucija TURKOVIć-JARŽA (redakcija)

Zagreb, studeni 2020.

RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge, Zagreb

196

978-953-272-186-7

– Skupina autora


RRIF-600

Novo

220,00 kn

PREDGOVOR

Proširenje gospodarskih djelatnosti hrvatskih poduzetnika na inozemno tržište zahtijeva i veću mobilnost zaposlenih radnika koje poslodavci upućuju na obavljanje ugovorenih poslova u povezana ili nepovezana trgovačka društva sa sjedištem u drugim državama ili u poslovne jedinice osnovane u drugim državama. U praksi se za te radnike najčešće rabi naziv izaslani radnici, a u novijim propisima, posebno u Zakonu o strancima, naziva ih se upućenim radnicima pa da ne bi došlo do nesporazuma, već u samom nazivu ovoga priručnika navedena su oba naziva. Riječ je o radnicima zaposlenima u Hrvatskoj, osiguranicima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s osnove radnog odnosa prema propisima iz područja rada i socijalnog osiguranja u Hrvatskoj te poreznim rezidentima Hrvatske.

S obzirom na to da svaka država donosi svoje zakone iz područja rada i socijalnog osiguranja, prema kojima radnici iz svojih plaća financiraju prava iz mirovinskog osiguranja za svoju budućnost te prava u slučaju spriječenosti za rad zbog ozljeda i bolesti, bilo je potrebno koordinirati sustave te odrediti socijalnu sigurnost izaslanih radnika za vrijeme rada u drugoj državi. Koordinacija sustava država EU-a, EGP-a i Švicarske uređena je prema Uredbama EU, a s državama u okruženju (Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Turskom) Hrvatska je sklopila i primjenjuje sporazume iz područja socijalnog osiguranja. Cilj je koordinacije da se prava iz socijalnih osiguranja s osnove radnog odnosa koriste samo u jednoj državi, što znači da osoba može biti u radnom odnosu i s te osnove koristiti prava iz socijalnog osiguranja samo u jednoj državi, a time i plaćati doprinose iz kojih se financiraju ta prava samo u jednoj državi. To znači da radnici koje poslodavac sa sjedištem u Hrvatskoj uputi na rad u druge države, za vrijeme rada u drugoj državi ostaju u socijalnom osiguranju u Hrvatskoj.

Drugo motrište koje treba imati u vidu jest porezna rezidentnost izaslanih radnika odnosno određenost u kojoj državi je radnik kao fizička osoba obvezan plaćati predujmove poreza na dohodak. Radnici s prebivalištem u Hrvatskoj su, u pravilu, porezni rezidenti Hrvatske te plaćaju porez u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. No, kada su izaslani na rad u drugu državu, prednost ispred Zakona o porezu na dohodak i ostalih hrvatskih poreznih propisa imaju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako je Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom u koju je radnik izaslan. Bitno je napomenuti da se plaćanje poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja smatra predujmom poreza na dohodak, a godišnju poreznu obvezu utvrđuje Porezna uprava u Hrvatskoj na temelju prijave svih primitaka ostvarenih u tuzemstvu i u inozemstvu. Svi ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sastavljeni su prema istom modelu pa se pripadnost predujma poreza na dohodak određuje jednako prema svima ugovorima. Predujam poreza na dohodak plaća se u Hrvatskoj ako radnik na radu u drugoj državi boravi kraće od 183 dana u poreznom razdoblju, ako plaću isplaćuje matični poslodavac odnosno plaća ne tereti poslovnu jedinicu ili povezano društvo sa sjedištem u inozemstvu. Ako jedan od tih triju uvjeta nije zadovoljen, predujam poreza na dohodak plaća se u državi izvora dohotka, a konačnu poreznu obvezu utvrđuje Porezna uprava u Hrvatskoj te otklanja dvostruko oporezivanje izuzimanjem od oporezivanja prijavljenog dohotka ili uračunavanjem poreza plaćenog u inozemstvu u konačnu poreznu obvezu utvrđenu prema hrvatskim propisima.

Ako je pak radnik upućen na rad u državu s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ni sporazum o socijalnom osiguranju, tada svaka država ima pravo obračunati porez na dohodak prema svojim propisima te obračunati doprinose ako je tako uređeno propisima iz socijalnog osiguranja dotične države.

Dvostruko oporezivanje otklanja se na jednak način i kada je riječ o primitcima koje rezident Hrvatske ostvari u državama s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Može se zaključiti da je određivanje socijalnog i poreznog položaja svakoga izaslanog radnika „priča za sebe“. Namjera je ovog priručnika sustavno objasniti primjenu propisa u praksi o kojima treba voditi računa prilikom izaslanja radnika na rad u druge države, a jednako tako i kada je riječ o radnicima upućenim na rad iz drugih država u Hrvatsku. Posebno je dan osvrt i na zapošljavanje osoba koje obavljaju poslove u Hrvatskoj prema ugovoru o radu s poslodavcem koji ima sjedište u drugoj državi.

Urednica

Lucija Turković-Jarža, dipl. oec. i ovl. rač.

 

Format Adobe DRM PDF
Ispis Omogućen
Kopiranje sadržaja Omogućeno
Pregled Na jednom računalu i jednom prijenosnom uređaju